Porez za freelancere u Srbiji 2026 — kompletni vodič
Rad za inostrane klijente sve je popularniji u Srbiji, ali porezna situacija nije uvijek jasna. Ovaj vodič pokriva sve — od paušalca do d.o.o., i šta vam zaista ostaje od prihoda.
Opcije za freelancere u Srbiji
Postoje četiri osnovne opcije:
- Preduzetnik paušalac — fiksni porez, najpopularniji za manje prihode
- Preduzetnik knjigošovođa — porez na stvarni prihod minus rashode
- Jednočlano d.o.o. — pravno lice, niži porez na dobit (15%)
- Ugovor o djelu — za povremene angažmane, visok porez
Paušalac — kako funkcioniše?
Preduzetnik paušalac je daleko najčešći izbor freelancera u Srbiji. Sistem funkcioniše ovako:
- Registrujete se kao preduzetnik u APR-u (besplatno ili uz minimalnu naknadu)
- Poreska uprava donosi rješenje s fiksnim iznosom poreza i doprinosa na kvartalnoj osnovi
- Plaćate fiksne iznose bez obzira na stvarni prihod (do određenog praga)
- Nema obaveze vođenja poslovnih knjiga
Koliko plaća paušalac?
Visina paušalnog poreza zavisi od: vrste djelatnosti, procijenjenih prihoda i opštine. Za IT usluge u Beogradu, okvirna slika za 2026:
- Prihod do 1.500.000 RSD/god: doprinosi + porez ~25.000–35.000 RSD miesečno
- Prihod 1.500.000–3.000.000 RSD/god: ~35.000–55.000 RSD miesečno
- Prihod 3.000.000–6.000.000 RSD/god: ~55.000–80.000 RSD miesečno
Važno: Prihodi iznad 6.000.000 RSD godišnje isključuju iz paušalnog sistema — prelazite na knjigošovođa ili d.o.o.
Preduzetnik knjigošovođa
Kod knjigošovođe, porez se obračunava na stvarnu oporezivanu dobit:
- Prihodi minus troškovi = oporeziva dobit
- Porez na dohodak: 10% od oporezive dobiti
- Doprinosi: proporcionalni (24% + 16,15% od bruto plate)
Knjigošovođa je bolji izbor za freelancere s visokim prihodima ili onima koji imaju značajne poslovne rashode (oprema, softver, prostor).
Jednočlano d.o.o. — za veće prihode
Za freelancere s prihodima iznad 3.000.000 RSD godišnje, d.o.o. može biti finansijski povoljnije:
- Porez na dobit d.o.o.: 15% na profit firme
- Porez na dividende: 15% kada izvlačite profit
- Ukupno efektivno oporezivanje: oko 27–28% na izvučeni profit
Prednost: dio profita možete reinvestirati po stopi od samo 15%. Mane: obavezna računovodstvena evidencija, godišnji finansijski izvještaj, veći administrativni troškovi.
Rad za strane klijente — šta treba znati
Srbija ima ugovore o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja s većinom zemalja. Ključne napomene:
- Prihode od inostranih klijenata obavezno prijavite u Srbiji (rezidentnost)
- PayPal, Payoneer, Wise i transferi na srpski račun sve se evidentiraju
- Kriptovalute podliježu posebnim pravilima od 2022. godine
- Prag za prijavu PDV-a je 8.000.000 RSD — vrijedi i za prihode iz inostranstva
Ugovor o djelu — skuplja opcija
Mnogi freelanceri rade na ugovor o djelu, misleći da je to lakše. Ali porezna opterećenost je visoka:
- Porez na prihod: 20% (s normiranim troškovima 20% se odbija, efektivno 16%)
- Doprinosi: ~23% bruto iznosa
- Efektivno, od 100.000 RSD bruto prihoda ostaje oko 60.000–65.000 RSD
Naspram paušalca koji efektivno zadržava 70–80% za iste prihode, ugovor o djelu je finansijski nepovoljan za redovne freelancere.
Savetoujemo: legalizujte što prije
Poreska uprava Srbije povećala je kontrole prihoda iz inostranstva. Retroaktivne kazne za neregistrovane freelancere mogu biti višestruko veće od samog poreza. Registracija kao paušalac traje nekoliko dana i isplati se odmah.
Izračunaj svoju neto platu kao preduzetnik
Upotrijebite naš kalkulator za procjenu neto prihoda po različitim modelima oporezivanja u Srbiji.
Česta pitanja
Koliko poreza plaća paušalac u Srbiji?
Paušalac plaća fiksni iznos poreza koji se određuje rješenjem Poreske uprave. Okvirno, za IT usluge u Beogradu s prihodima od 1.500.000–3.000.000 RSD godišnje, ukupne obaveze (porez + doprinosi) iznose 40.000–80.000 RSD miesečno.
Koji su doprinosi paušalca u Srbiji 2026?
Preduzetnik paušalac plaća fiksne doprinose za PIO (11,5% od podstawice), zdravstveno i nezaposlenost, ukupno oko 24.000–30.000 RSD miesečno za punu osnovicu (2026).
Da li freelancer mora da ima firmu u Srbiji?
Nije obavezno imati d.o.o. — dovoljna je registracija kao preduzetnik (paušalac). Bez registracije, rad za strane klijente je nelegalan i može rezultovati novčanim kaznama i retroaktivnim porezima.
Šta je ugovor o djelu i kada ga koristiti?
Ugovor o djelu je za povremene angažmane. Porez je visok (20% + doprinosi ~23%), efektivno oko 35–40% bruto prihoda. Preporučuje se samo za kratke i jednokratne poslove.